Home

User Menu

CePPEI glasnik


Prijava


Primati HTML?

Joomla :
Njemačka PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 31 august 2009 09:23

 

Njemačka ili službeno Savezna Republika Njemačka. Zapadna Njemačka je 1957. godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je država u Srednjoj Evropi, na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku sa Poljskom i Češkom, na jugu sa Austrijom i Švicarskom, a na zapadu sa Francuskom, Luksemburgom, Belgijopm i Holandijom. Berlin je glavni grad i ima status savezne pokrajine. Njemačka je dio neograničene Schengenske zone i usvojila je evropsku valutu, Euro, 1999. godine. Njemačka je članica Ujedinjenih nacija, NATO-a, G8 i OECD-a. Državna Internet domena .de. Pozivni broj za Njemačku +49. Vremenska zona UTC +1, ljeti UTC +2.

 
GEOGRAFIJA
Teritorija Njemačke zauzima površinu od 357.021 km2 i proteže se od visokih planina Alpa (najviša tačka Cugšpic 2.962 m) na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Između njih, u centralnom dijelu nalaze se planine umjerenih visina, dok su na sjeveru preovlađujuća niska polja. Kroz Njemačku teku neke od najvećih rijeka: Rajna, Dunav i Elba.
U sklopu nacionalnih parkova postoji i puno oaza. Jug Njemačke je idealan za ljubitelje planina i snijega, dok je sjever više za ljubitelje mora, jezera i ravnica. Čak je i riječni i morski saobraćaj odlično povezan. Njemačka je ispunjena pejzažima i netaknutom prirodom.
Njemačka je zemlja autoputeva. Cijelu zemlju prekriva mreža željezničkih šina i autoputeva. Od Hamburga do Münchena ili od Kölna do Berlina, svuda se lako stiže, bez obzira na to da li se putuje automobilom, vozom, autobusom, avionom ili čak biciklom.
Jug Njemačke je idealan za ljubitelje planina i snijega, dok je sjever više za ljubitelje mora, jezera i ravnica.
Vrijeme je ponekad nepredvidivo. U sred ljeta moguć je topao dan, a hladan i kišovit odmah sutradan. Ali ekstremne vremenske neprilike su gotovo isključene na području Njemačke osim poplava u dolinama rijeka kada su zimi temperature iznad nule.
 
STANOVNIŠTVO
Njemačka, država sa 82 miliona stanovnika je najnaseljenija država među državama članicama
Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem socijalne sigurnosti.
Najveći dio stanovnika čine
Nijemci, kao i veće grupe građana stranog porijekla, pogotovo u urbanim centrima i na zapadu zemlje. Nijemci su mahom protestantske i katoličke vjeroispovijesti, a slijede ih zatim muslimani i njemački Židovi, kao i niz manjih vjerskih grupacija.
U Njemačkoj živi 7,3 miliona stranih državljana (treća po broju migranata u svijetu). Doseljavanjem se stvorila i znatna turska manjina. Ostale značajne manjine su Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Poljaci, Italijani i Rusi.
Na sjeveru živi danska manjina, dok u saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slovenska manjina po imenu Lužički Srbi. Frigijski jezik, koji se smatra najsrodnijim engleskom, govori kao maternji oko 12.000 ljudi u Njemačkoj. U seoskim područjima sjeverne Njemačke raširen je donjosaski jezik.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i privrednoj proizvodnji.
 
POLITIKA
 
 
 
 
Njemačka je federalna parlamentarna republika sastavljena od 16 saveznih država, zasnovana na načelima slobode i demokratije. Bundestag, odnosno Njemački parlament, usvaja zakone, bira saveznog kancelara i kontroliše rad vlade. Predsjednik parlamenta je, poslije predsjednika države i predsjednika Vijeća saveznih pokrajina, formalno treći čovjek u državi, dakle još uvijek ispred kancelara kao predsjednika vlade. Parlament ima 600 poslanika. Poslanici jedne stranke u Bundestangu čine njen poslanički klub. Izbori se održavaju svake četvrte godine. Bundestag praktično radi po parlamentarnim odborima, od kojih su neki stalni, a neki privremeni. Oni se prvenstveno bave razmatranjem prijedloga zakona, odnosno odgovarajućih zahtjeva.
 
Funkcija šefa države je povjerena predsjedniku, kome je ograničena moć odlučivanja na ceremonijalne i reprezentativne dužnosti.
Sudsku vlast uključuje Savezni ustavni sud Njemačke (Bundesverfassungsgericht), Savezni vrhovni sud i nekoliko saveznih sudova, odgovornih za kontroliranje nižih sudova. Svi niži sudovi su napravljeni od strane saveznih država.
Širokogrudan sistem socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti.
 
EKONOMIJA
Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom
BDP-u i petom po PKM-u. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu, dok je šesta u svijetu po vojnim troškovima.
Po svome društvenom proizvodu nalazi se na 4. mjestu u svijetu. Regionalne razlike osjete se i u ekonomiji, posebice izmedju istočnih i zapadnih saveznih pokrajina.
Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i tehnoloških područja.
S prihodima od 25.000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase.
Prirodni resursi: ugljen, lignit, prirodni plin, željezna rudača, bakar, nikal, urana, kalij karbonat, sol, građevinskog materijala, drva, oranica.
 
Izvoz : 893,3 milijardi $ f.o.b. (2004. god.)

Uvoz : 716,7 milijardi $ f.o.b. (2004. god.)

 
ZANIMLJIVOSTI:
  • Berlin se ubraja u svjetske kulturne centre i jedan je od najpopularnijih gradova Evrope.
  • "Pozorište predstavlja blaženo sklonište za one koji svoje djetinjstvo nose sa sobom i spremni su da se igraju cijelog života" – rekao je Reinhard, osnivač pozorišne škole , danas Akademije pozorišne umjetnosti "Ernst Busch" u Berlinu.
  • Ludwig van Beethoven je jedan od najvažnijih kompozitora, čija se djela ubrajaju u najveće klasike vremena u kojem je živio i stvarao.
  • U Njemačkoj postoji više od hiljadu vrsta piva. Pravljenje tog napitka ima dugu tradiciju, a zakon o „čistom pivu“, o tome kako mora da se pravi, usvojen je 23. aprila 1516. godine.
  • Kobasice su za Nijemce omiljeni tradicionalni obrok. Postoje razne varijante, u zavisnosti od dijela Njemačke, npr. u Bayernu se prodaje bijela kobasica, u istočnoj njemačkoj „rostbratvurst“, u Frankfurtu frankfurtska kobasica. Ipak, na top listi njemačke omiljene brze hrane nalazi se „karivurst“ sa pomfritom. To je kobasica od svinjskog, telećeg i goveđeg mesa sa kari sosom, kečapom i majonezom.
 

 

 

Pretraga

Developed by SERDA team ~ Copyright 2009 SERDA d.o.o. Sarajevo